Prosto knjigovodstvo. Da li mogu da pravdam račune za gorivo i amortizaciju ako kola glase na mene? |
![]() |
![]() |
![]() |
Napisao Ljubiša Lazarević |
četvrtak, 28 april 2011 11:55 |
Strana 1 od 2
Pitanje Prema rešenju Poreske uprave treba da vodim poslovne knjige po sistemu prostog knjigovodstva. Interesuje me da li mogu da pravdam račune za gorivo i amortizaciju, ako se auto vodi na mene? Šta mogu da pravdam a sta ne?
Odgovor Prvo ćemo dati odgovor na pitanje: Šta mogu da pravdam, a šta ne? Opšte stanovište sadržano u važećim propisima je da poreska osnovica kod preduzetnika koji vodi poslovne knjige treba da bude u ista, bez obzira na to da li se poslovne knjige vode po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva. Odnosno da način vođenja poslovnih knjiga ne utiče na iznos poreske osnovice. Ovde ćemo se zadržati samo na pitanju priznavanja rashoda (troškova). Prema članu 33 Zakona o porezu na dohodak građana (dalje: Zakon) „oporeziva dobit utvrđuje se u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspeha, sačinjenom u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija ako preduzetnik vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno u skladu sa propisom iz člana 49. ovog zakona ako preduzetnik vodi prosto knjigovodstvo“. Na osnovu člana 49. Zakona donet je Pravilnik o poslovnim knjigama i iskazivanju finansijskog rezultata po sistemu prostog knjigovodstva. Tim pravilnikom je propisana sadržina i način vođenja Poslovne knjige prihoda i rashoda – obrazac PK-1. U vezi sa popunjvanjem kola 17, 18 i 19, koje se tiču rashoda, navedeno je da se u te kolone upisuju (priznaju) „rashodi u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima kojim se uređuje kontni okvir i sadržina računa u kontnom okviru za preduzeća, zadruge i preduzetnike, prema vrstama rashoda na način kako se iskazuju po grupama računa navedenim u tim kolonama“. Pravilnik o kontnom okviru je donet na osnovu Zakona o računovodstvu. To zapravo znači da se i kod preduzetnika koji vodi knjige po sistemu prostog knjigovodstva takođe primenjuju odredbe iz Zakona o računovodstvu i reviziji. U vezi sa priznavanjem (pravdanjem) rashoda bitno je znati da mala pravna lica i preduzetnici koji ne žele da vode knjige u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) i Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI), odlukom direktora ili preduzetnika, biraju da vode poslovne knjige u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu priznavanja i procenjivanja imovine, obaveza, prihoda i rashoda malih pravnih lica i preduzetnika. Iz ovoga se može zaključiti da je i slučaju kada se knjige vode po sistemu prostog knjigovodstva potrebno imati računovođu. Po meni to je preporučljivo kod većeg obima posla i ako se obavlja više različitih delatnosti preko iste radnje. U suprotnom moguće je sam izučiti poslovne promene (prihode i rashode) koji su karakteristični za tu delatnost, i samostalno voditi knjige po sistemu prostog knjigovodstva. I naravno ohrabrujem sve posetioce da pitanja postavljaju svojim poreskim inspektorima ili na sajtu Poreske uprave. Jer određene stvari u vezi sa svojim poslom morate sami da odradite.
|