Odložena primena postupka prinudne likvidacije prema članovima 546. do 548. Zakona o privrednim društvima |
Vesti |
utorak, 31 jul 2012 09:07 |
Izvor: Agencija za privredne registre Agencija za privredne registre (APR) na svom internet sajtu je saopštila da se odlaže primena čl. 546 do 548. Zakona o privrednim društvima (Službeni glasnik RS, br. 36/11, 99/11), koji se odnose na pokretanje postupka prinudne likvidacije, u skladu sa Mišljenjem Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja br. 011-00-163/2012-06 od 08.06.2012. godine. Izvod iz Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 36/11,99/11) 6. Prinudna likvidacijaRazlozi za pokretanje postupkaČlan 546. Prinudna likvidacija pokreće se ako:
Pokretanje postupka prinudne likvidacijeČlan 547. U slučajevima iz člana 546. ovog zakona registrator koji vodi registar privrednih subjekata po službenoj dužnosti prevodi društvo u status "u prinudnoj likvidaciji" i istovremeno objavljuje oglas o prinudnoj likvidaciji na internet stranici registra privrednih subjekata u neprekidnom trajanju od šest meseci. Oglas iz stava 1. ovog člana sadrži:
Nad društvom u prinudnoj likvidaciji može se otvoriti stečaj u slučaju postojanja stečajnog razloga u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj. Ako registar privrednih subjekata u roku od godinu dana od dana objave oglasa iz stava 1. ovog člana ne primi rešenje nadležnog suda o otvaranju stečaja nad društvom u prinudnoj likvidaciji, registrator koji vodi registar privrednih subjekata po službenoj dužnosti briše društvo iz registra. Posledice brisanja društva iz registra u slučaju prinudne likvidacijeČlan 548. Imovina brisanog društva postaje imovina članova društva u srazmeri sa njihovim udelima u kapitalu društva, a u slučaju ortačkog društva koje nema kapital raspodeljuje se na jednake delove između ortaka. Članovi društva svoje odnose u pogledu imovine iz stava 1. ovog člana uređuju ugovorom, pri čemu svaki član društva može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku izvrši podelu te imovine. Nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, članovi brisanog društva odgovaraju za obaveze društva u skladu sa odredbama člana 545. ovog zakona o odgovornosti članova društva u slučaju likvidacije. Izuzetno od stava 3. ovog člana, kontrolni član društva s ograničenom odgovornošću i kontrolni akcionar akcionarskog društva odgovara neograničeno solidarno za obaveze društva i nakon brisanja društva iz registra. Potraživanja poverilaca društva prema članovima društva iz stava 4. ovog člana zastarevaju u roku od tri godine od dana brisanja društva iz registra.
Republika Srbija AGENCIJA ZA PRIVEDNE REGISTRE U vezi Vašeg zahteva od 30. maja 2012. godine, radi davalja mišljenja o pitanjima pravnih posledica pokretanja postupka prinudne likvidacije i pitanjima sprovođenja postupka prinudne likvidacije iz čl. 546 do 548. Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 36/11,99/11), Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, daje sledeće M I Š L J E N J EOdredbama članova 546 do 548. Zakona o privrednim društvima propisan je institut prinudne likvidacije u okviru koga su uređena pitanja razloga za pokretanje postupka, pokretanje postupka, mogućnost otvaranja stečajnog postupka nad društvom u prinudnoj likvidaciji, okončanje prinudne likvidacije, odnosno brisanje društva iz registra i pravne posledice brisanja društava usled prinudne likvidacije. Zakon o privrednim društvima ne sadrži upućujuće norme kojima se propisuje shodna primena odredaba kojima se uređuje postupak dobrovoljne likvidacije ili nekih drugih zakonskih odredaba, tako da za sprovođenje prinudne likvidacije ne postoji dovoljan pravni okvir koji bi u celosti regulisao ovu materiju. Imajući u vidu da su u celosti van pravne regulative ostala pitanja pravnih posledica pokretanja postupka prinudne likvidacije i pitanja sprovođenja postupka prinudne likvidacije, odnosno pravnog i faktičkog statusa privrednog društva nad kojim je pokrenut postupak prinudne likvidacije, te svrhu odredaba o prinudnoj likvidaciji koje imaju za cilj i zaštitu poverilaca, mišljenja smo da postoji realna opasnost da se ovako nedovoljno regulisan istitut prinudne likvidacije zloupotrebi pri čemu bi interesi poverilaca mogli biti izigrani. Imajući u vidu svrhu odredaba o prinudnoj likvidaciji, statusni karakter upisa u registar, prava i obaveze članova društva i poverioca, primenu za slučaj izostanka odlučivanja nadležnog organa ili člana društva, mišljenja smo da postoji potreba odlaganja primene ovog instituta do donošenja izmena i dopuna Zakona kojima bi se ova pitanja detaljnije uredila. Pomoćnik ministra
|